Toponimi 1783.-2020.

Toponimi su iznimno važan izvor informacija o promjenama vlasti na pojedinom teritoriju

Slike govore više od tisuću riječi – pa pogledajmo kako su se kroz vrijeme mijenjali toponimi na području Rijeke i posebno Drenove!

Generalni atlas Habsburške monarhije iz 1675.

Generalni atlas Habsburške monarhije po prvi put integralno sagledava cijeli prostor carstva, nisu jasno definirana mjerila i projekcije pa je više deskriptivne prirode. No postavljeno je ishodište za preciznije izmjere koje će se ciklički odvijati na teritoriju carstva.

Prva vojna izmjera Habsburške monarhije iz 1783.

Prvo vojno istraživanje Habsburške carstva napravljeno je po naredbi carice Maria Theresia, objavljenom nakon sedmogodišnjeg rata (kraj 18. stoljeća). Opseg anketnih listova je 1: 28,800. Prema obrađenoj literaturi, anketa nema ni temelja triangulacije, niti jasno definiranu projekciju.

Druga vojna izmjera Habsburške monarhije (1821.-1824.)

Drugo vojno istraživanje provedeno je između 1806. i 1869. na kontinuirano promjenjivom teritoriju Habsburškog carstva. Više od 4000 pločica s anketnih listova razmjera 1: 28.800 pokriva Carstvo, koje je bilo drugo po teritorijalnom razmaku u Europi nakon Rusije. U smislu kartografije, Carstvo je podijeljeno na osam zona.

Treća vojna izmjera Habsburške monarhije (1869.-1887.)

Treći vojno-kartografski pregled Austro-Ugarske odvijao se prije i tijekom prvih godina prvog svjetskog rata, počevši od 1869. do 1887. godine. Osnovni listovi su „Aufnahmeblätter“, razmjera 1: 25 000 ili 1: 12,500. Ostali dijelovi su „Spezialkarte“ 1: 75 000. Uz to postoje još neki listovi različitih ljestvica (Sonderformate, vidi potkategorija)

Katastarske karte 1900.

Katastarske karte postaju oko 1900. godine vrlo precizne – nije ni čudo jer predstavljaju osnovu za ubiranje poreza!

Administrativne karte Mađarske 1914.

Vrlo aktualna tema!

Kraljevina S.H.S. – Italija 1924.

U studenom 1918. godine, po završetku Prvoga svjetskog rata, Habsburška Monarhija prestala je postojati, a na njenim teritorijima formiraju se nove države, uključujući Mađarsku i Jugoslaviju (tada nazvanu – Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca, ili skraćeno Kraljevina S.H.S.). Definicija novih granica između Austrije i Italije konačno je utvrđena
na mirovnoj konferenciji u Parizu, ugovorom iz St. Germaina (09.10.1919.).

Italija 1941.

Slijedom svojih prijeratnih nastojanja talijanska je fašistička vlast hrvatskim okupiranim područjima nastojala oduzeti hrvatski identitet pa je odmah 1941. npr. u Hrvatskom primorju i Gorskom kotaru prefektu Riječke pokrajine Temistoklu Testi generalni tajnik za civilne poslove Eduarno Susmel poslao izvješće u kojem ističe: »Ovo je tajništvo zaključilo, da za sva ta mjesta (općine, sela, zaseoke) bez odlaganja prihvati talijanske nazive, koji su kroz vjekove bili talijanski, a koje je dvadesetogodišnja jugoslavenska vladavina pretvorila u nazive strane10.

To se u prvom redu tiče kvarnerskog otočja, naročito Krka i Raba. Već je predviđeno da se za sve ove krajeve uspostave vjekovna talijanska imena i da se na ulazima u svako naselje postave ploče s nekadašnjim nazivom mjesta. Iza toga će se pristupiti davanju talijanskih imena općinama, selima i naseljima dublje u kopno (della teraferma), počevši od Sušaka i šireći se potom, korak po korak, prema unutrašnjosti, sve dotle dok ne stigne do granica nove pokrajine prema Hrvatskoj i Ljubljanskoj provinciji.« (Mezulić-Jurić 2005: 27).

Na temelju ovog izvješća prefekt Testa izdao je okružnicu 30. prosinca 1941. kojom je, zbog navodne nesređenosti kućnih brojeva, promijenio, uz asistenciju općinskih načelnika, dekretom od travnja 1942. imena 849 naselja.


Preimenovanje se odvijalo vodeći se načelima vraćanja talijanskog imena ako je prije postojalo (Punat su Talijani zvali Ponte), fonetskim adaptiranjem (Sušak > Sussa), prevođenjem (Jelenje > Cervi) i stvaranjem novih imena (Trinajstići, pored Kastava, postalo je Sassari, prema odredu brigade Sassari koji se ondje nalazio).

Brnčići su tako postali Berneci,

Crni Lug > Bosconero,

Jelenje > Cervi,

Sušak > Sussa,

Glavani > Testani,

Čabar > Concanera…

1945. – 2020.

Vojnogeografski institut Beograd, 1945-1990.
Državna geodetska uprava RH, 2020.

Nakon gotovo četiri stoljeća kartografije na našim prostorima, konačno smo dobili sve toponime na hrvatskom jeziku!

error

Enjoy this blog? Please spread the word :)